U Srbiji je tokom 2025. godine u saobraćajnim nezgodama poginulo 488 ljudi, dok je više od 19.000 osoba povređeno. Iako je reč o najmanjem godišnjem broju poginulih otkako se vodi statistika, podaci pokazuju da bezbednost saobraćaja ostaje jedan od ozbiljnih izazova. Povodom Svetskog dana sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, koji je obeležen 15. novembra, ponovo se postavlja pitanje koliko smo napredovali u zaštiti ljudskih života na putevima.
Prema statističkim podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, tokom prošle godine dogodilo se 33.325 saobraćajnih nezgoda. Teške telesne povrede zadobila su 3.763 učesnika, dok je još 15.619 osoba lakše povređeno.
To znači da je, u proseku, svakog dana više od 50 ljudi zadobijalo povrede u saobraćajnim nezgodama, dok je život gubilo više od jedne osobe dnevno.
Mladi i stariji među najugroženijima
Posebno zabrinjava starosna struktura poginulih. Tokom 2025. godine život su izgubile 102 osobe uzrasta od 15 do 30 godina, dok je među starijima od 65 godina zabeleženo 155 smrtnih slučajeva.
U istom periodu poginulo je jedanaestoro dece uzrasta do 14 godina, a još 1.406 dece zadobilo je povrede.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je povodom ovogodišnjeg obeležavanja Svetskog dana sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda posebno upozorilo na stradanje mladih, navodeći da je približno svaka četvrta poginula osoba u Srbiji mlađa od 30 godina.
Ovi podaci pokazuju da posledice saobraćajnih nezgoda nisu ravnomerno raspoređene među učesnicima u saobraćaju. Zbog toga preventivne mere moraju da uzmu u obzir specifične rizike kojima su izloženi deca, mladi vozači, pešaci, biciklisti i stariji građani.
Broj poginulih opada, ali Srbija i dalje zaostaje za Evropom
Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, u prvih šest meseci 2026. godine poginulo je 188 osoba, odnosno 39 manje nego u istom periodu prethodne godine. Broj povređenih smanjen je za približno 500 i iznosio je oko 8.300.
Ipak, povoljniji pokazatelji ne znače da je problem rešen.
Tokom 2025. godine u Srbiji je zabeleženo približno 74 poginulih na milion stanovnika. To je znatno iznad proseka Evropske unije, što ukazuje na potrebu za daljim unapređenjem bezbednosti saobraćaja.
Nacionalna strategija bezbednosti saobraćaja za period 2023–2030. godine predviđa smanjenje broja poginulih i teško povređenih za 50 odsto u odnosu na 2019. godinu. Jedan od ciljeva je i da od 2030. godine nijedno dete ne izgubi život u saobraćajnoj nezgodi.
Međutim, podaci za 2025. pokazuju koliko je taj cilj još udaljen.
Bezbednost saobraćaja nije samo odgovornost vozača
Neprilagođena brzina, vožnja pod dejstvom alkohola, nepropisno izvođenje radnji vozilom i nepoštovanje saobraćajnih propisa i dalje su među najvažnijim faktorima koji doprinose teškim saobraćajnim nezgodama.
Ipak, smanjenje broja žrtava ne može se zasnivati isključivo na apelima vozačima. Bezbednija putna infrastruktura, kvalitetnije projektovane raskrsnice, zaštita pešaka i biciklista, efikasna kontrola saobraćaja i brza reakcija hitnih službi predstavljaju važne delove istog sistema.
Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda zato je i prilika da se rezultati javnih politika sagledaju kroz konkretne pokazatelje.
Iako je Srbija tokom prethodne godine zabeležila istorijski minimum broja poginulih, gotovo 500 izgubljenih života godišnje pokazuje da je pred institucijama i društvom još mnogo posla.
Iza svakog statističkog podatka nalazi se ljudski život, a stvarni napredak meriće se brojem tragedija koje su sprečene.
