Izgradnja nove putne mreže mogla bi da traje do 2038. godine. Među prioritetima su nastavak auto-puta Bar–Boljare, obilaznica Budve i Jadransko-jonski auto-put, dok će za pojedine projekte tek biti potrebno obezbediti finansiranje i završiti projektnu dokumentaciju.
Crna Gora planira izgradnju još oko 610 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, za šta će, prema aktuelnim procenama, biti potrebno približno 11 milijardi evra.
Prema dokumentu „Pregled projekata mreže auto-puteva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori“ i projekcijama državne kompanije Monteput, poslednje deonice za koje postoje okvirni rokovi mogle bi da budu završene 2037. ili 2038. godine.
Procenjena vrednost investicija odgovara približno 1,34 godišnjeg BDP-a Crne Gore, koji iznosi oko 8,2 milijarde evra. Ipak, reč je o dugoročnom investicionom planu, a ne o već obezbeđenom novcu za sve projekte.
Rokovi pomereni za najmanje sedam godina
Premijer Milojko Spajić je u decembru 2023. najavljivao završetak dva auto-puta i četiri brze saobraćajnice do kraja 2030. godine, uz tada procenjenu vrednost od oko devet milijardi evra.
Prema sadašnjim projekcijama, realizacija planirane mreže trajaće znatno duže, a poslednje deonice mogle bi da budu završene tek krajem naredne decenije.
Crna Gora trenutno ima 42 kilometra auto-puta od Smokovca kod Podgorice do Mateševa. Deonica je puštena u saobraćaj u julu 2022. godine, a izgradnja sa naknadnim radovima koštala je oko 900 miliona evra.
Auto-putevi u Crnoj Gori: projekti najbliži realizaciji
Među projektima koji su već u fazi ugovaranja ili pripremnih aktivnosti izdvajaju se tri deonice.
Mateševo–Andrijevica predstavlja nastavak auto-puta Bar–Boljare prema severu zemlje. Ugovor o projektovanju i izgradnji, vredan oko 694 miliona evra, potpisan je sa kineskim konzorcijumom POWERCHINA–STECOL–PCCD.
Finansiranje uključuje kredit Evropske banke za obnovu i razvoj od 200 miliona evra i bespovratna sredstva Evropske unije od 150 miliona evra. Preostali iznos obezbeđuje Crna Gora. Završetak deonice planiran je za 2031. godinu.
Markovići–Lastva Grbaljska, odnosno prva faza obilaznice Budve, duga je oko osam kilometara. Ugovorena vrednost iznosi približno 197 miliona evra bez PDV-a, odnosno oko 237 miliona sa PDV-om, a završetak radova predviđen je za jun 2030. godine.
Obilaznica bi trebalo da preusmeri deo tranzitnog saobraćaja iz Budve i unapredi vezu između pravaca prema Podgorici i Tivtu.
Smokovac–Tološi predstavlja narednu deonicu auto-puta u okolini Podgorice. Za projekat dužine oko 10,5 kilometara pokrenut je tender za projektovanje i izgradnju, a prema aktuelnim planovima završetak se očekuje 2031. godine.
Auto-put do Srbije moguć oko 2036. godine
Jedan od najznačajnijih projekata za regionalno povezivanje jeste nastavak auto-puta Bar–Boljare do granice sa Srbijom.
Za deonicu Crnča–Boljare, dugu oko 23 kilometra, planirani su početak izrade glavnog projekta i tender za izvođača tokom 2030. godine. Procenjena vrednost iznosi 236 miliona evra.
Ukoliko se zadrži predviđena dinamika projektovanja i izgradnje, auto-put do granice sa Srbijom mogao bi da bude završen oko 2036. godine.
Jadransko-jonski auto-put i nove brze saobraćajnice
Dugoročni plan obuhvata i Jadransko-jonski auto-put, kao i brze saobraćajnice prema Nikšiću, Pljevljima, Šavniku, Žabljaku i granicama sa susednim državama.
Među projektima su pravci Danilovgrad–Nikšić, Pljevlja–granica sa Bosnom i Hercegovinom i Smokovac–Tuzi–Božaj.
Za deo ovih deonica tenderi za projektovanje i izgradnju planirani su tek za period od 2031. godine nadalje. Njihova realizacija zavisiće od završetka projektne dokumentacije, postupaka nabavke i obezbeđivanja finansiranja.
Posebno složen deo plana predstavlja brza saobraćajnica od Lastve Grbaljske preko Luštice i Bokokotorskog zaliva do granice sa Hrvatskom.
Iako je idejno rešenje izrađeno, za ovu trasu još nisu utvrđeni konačni troškovi ni rokovi realizacije. Dalji razvoj projekta zavisiće, između ostalog, od studija uticaja na životnu sredinu i dogovora o tački povezivanja sa Hrvatskom.
Plan od 11 milijardi evra predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata u istoriji Crne Gore. Njegova realizacija značajno bi promenila saobraćajnu povezanost zemlje, ali će konačna dinamika zavisiti od finansijskih mogućnosti i napretka pripreme pojedinačnih projekata.
